Kreditne i debitne kartice

Svrha plastike

Kreditne i debitne kartice izgledaju gotovo isto, međutim razlika je drastična. Kreditne kartice omogućuju posudbu novca od izdavatelja kartice do određenog iznosa (za kupovinu ili podizanje gotovine). Debitne kartice omogućuju potrošnju postojećeg novca pohranjenog na bankovnom računu.

Kreditna kartica – klopka zaduživanja i potrošnje

Pa dobro, koja je svrha kreditne kartice? Kreditna kartica dizajnirana je za dvije stvari: potrošnju i dugove. Sve bez obzira na znak koji nose (Visa, MasterCard, American Express, Diners, Discover, UnionPay, JCB, itd.). Potrošnja i to novcem kojeg nemam, već se zadužujem, vjerojatno je jedna od najgorih stvari u osobnim financijama.

Banke kreditne kartice nude automatski prilikom otvaranja tekućeg računa, ovisno o “paketu tekućeg računa” koji koristite. Kreditna kartica uvijek će naplaćivati visoke zatezne kamate u slučaju zakašnjenja plaćanja mjesečnog računa. Povrh toga, plaćaju se upisnine, godišnje članarine i ostali troškovi.

Podvrsta kreditne kartice je revolving kartica. Kod nje se odabire određeni postotak mjesečne otplate duga, što lako može dovesti do spirale zaduživanja. Preporučam da se klonite revolving kartica.

Poslovni model kartičara je zarada na tupastim financijskim navikama impulsne kupnje kojima dirigiraju primitivni porivi našeg mozga. -Hoću to! Odmah. -Nije bitno što nemam novac, imam kreditnu karticu. Dodatno, kartičari zarađuju naknadama koje naplaćuju trgovcima – pitajte bilo kojeg što misli o kreditnim karticama. No, tu se za nas krije mogućnost da za veće iznose kupnje s trgovcem pregovarate o popustu na kupoprodaju gotovinom (što oni često i nude za gotovinska plaćanja).

Debitna kartica – ne trošim ono što nemam

Debitna kartica vezana je za tekući račun. Svakom kupnjom odmah i automatski se umanjuje svota novca kojim raspolažem. Dakle, mogu potrošiti samo ono što imam. Na taj način smanjujem ili poništavam rizik gomilanja dugova. Naravno, sve pod uvjetom da se ne ide u prekoračenje po tekućem računu.

Podvrsta debitne je prepaid kartica. Ona ne mora biti vezana za tekući račun, već se na nju unaprijed uplati svota novca koja se do tog limita može potrošiti. Na primjer, prijateljica kad putuje, na svoju prepaid karticu “natoči” X tisuća kuna (u valuti) za koje zna da joj je svrha potošnja na putovanju (osigurava kontrolu troškova), te nema strah od veće štete u slučaju krađe i zloupotrebe kao kod kreditne kartice (osigurava sigurnost, ograničenje štete).

Prepaid debitne kartice su na primjer i Transferwise, te Revolut koje se najčešće koriste za potrebe prekograničnog transfera novca jer nude povoljnije uvjete od banaka prilikom konverzije valuta.

Štedljivi i obzirni kupci koji znaju upravljati svojim financijama koristit će isključivo debitnu karticu. Razlog je što njeno korištenje ne stvara dodatne troškove. Kod prepaid debitnih kartica postoje dodatni troškovi, najčešće u obliku aktivacijskih i troškova korištenja.

Riješite se kreditnih kartica zauvijek

Laži, izvrnuta logika, racionalizacija, propaganda, mitovi, prikriveno oglašavanje, oglašavanje djeci – dug se prodaje agresivno, glasno. Je li moguće posjedovati stan bez ili s malim udjelom kredita, auto platiti gotovinom, živjeti bez kreditne kartice? Smatram da je odgovor potvrdan. Najbolji način za izgradnju bogatstva je postati i ostati bez dugova.

Moje mišljenje je da ne pitate banku ili kartičara što vam treba. To je kao da žabu pitate za mišljenje o projektu isušivanja močvare. Prikupite što više stavova ljudi kojima vjerujete (najbolje ljudi koji su sami kroz život stjecali svoju imovinu), zatim samostalno kritički razmišljajte i temeljem toga nezavisno odlučite za svoj sljedeći potez.

Trgovci znaju kako trošimo više kada koristimo kartice (kreditne ili debitne), nego kada plaćamo gotovinom. Plaćanjem karticama ne pamtimo koliko smo potrošili. Stoga preporučam eksperiment u trajanju mjesec dana, u kojem što više koristite gotovinu. Na taj način potrošnja se “materijalizira”. Kako se smanjuje broj nula na novčanicama u novčaniku, fizički to vidimo i osjetimo.

U tom smislu, što učiniti? Moj stav i preporuka je, uzmite sve kreditne kartice, pođite u banku i recite: -Hvala, vraćam. -Ne treba mi više. Potom, ostatak života više nikad ne koristite kreditne kartice. Voilà!

Mnogi će reći: -Ali svi koriste kreditne kartice!?. Ja kažem: -Koga briga. Kreditne kartice su dokaz u prilog teze da oglašavanje funkcionira. Dakako, ako u okviru posla koristite poslovnu kreditnu karticu poslodavca, to je uredu.

Svjestan sam da postoje različita mišljenja o kreditnim karticama. Na primjer: skupljam bodove, nagrade, milje, uživam u pogodnostima (!?), putujem, šalju mi šarene časopise i sl. Ipak to ne mijenja na stvari da je kreditna kartica upravo to što ime kaže: kreditiranje/zaduživanje, a čak i kada se redovito podmiruju računi, plaćaju se nepotrebne članarine i drugi troškovi.

Međutim kada se odlučite riješiti svih kreditnih kartica, pojavljuje se jedan veliki praktičan problem. Radi se o problemu kupnje na internetu. Naime, mnogi online trgovci ne prihvaćaju debitne kartice (npr. Visa Electron, Maestro), već isključivo kreditne kartice (npr. Visa, MasterCard, American Express, Diners). Rješenje tog problema je da s bankom dogovorite korištenje jedne od ovih dviju debitnih kartica: MasterCard Debit ili Visa Debit. S njima nema poteškoća kod internetske kupnje.

Dakle, jedna jedina kartica koja mi je potrebna je debitna kartica, vezana za moj tekući račun. Prednost je direktna kontrola potrošnje (vidim stanje na tekućem računu, a ako na njemu nema novca ne trebam/ ne mogu niti trošiti), impulsni potrošači mogu izbjeći napast kredita (ulaženje u dug kreditnom katricom), te ne postoje dodatni troškovi (upisnine, članarine, zatezne kamate zakašnjenja podmirenja mjesečnog računa).